47 minuta za pola zemlje - kako je general Maister osvojio Štajersku suprotno uputama iz Ljubljane

47 minuta za pola zemlje - kako je general Maister osvojio Štajersku suprotno uputama iz Ljubljane

Bez vojnih akcija generala Rudolfa Maistra, Austrija bi mogla doseći i Trojane, kažu povjesničari. Tadašnja slovenska vlada u Ljubljani nije puno podržavala Maisterovu borbu, a njegov je rad zaista cijenila samo država Slovenija koja je u njegovo sjećanje također proglasila državnim praznikom. To se dogodilo za vrijeme prve vlade Janeza Janše.

Državni praznik, koji nije slobodan dan, je 23. studenog, jer je na današnji dan 1918. general Maister razoružao njemačku Zelenu gardu i okupirao teritorij Štajerske s vojskom do granice koju je na osnovi etničke pripadnosti povukao biskup Anton Martin Slomšek. 1857. crkveno ujedinio slovensku Štajersku. Uoči blagdana i godišnjice objavljujemo stoga nekoliko redaka.

Zašto praznici

Praznik je jedan od tri nova dana sjećanja koje je uvela prva Janšina vlada (2004.-2008.). Prvi je bio 15. rujna, dan povratka Primorske u domovinu, što je predloženo prije godina. Treći praznik, koji nije radni dan, dan je sjedinjenja Prekmurja s maticom.

Općina Maribor je već 23. godine 1955. studenoga proglasila općinskim praznikom. Austrougarski bojnik Rudolf Maister 1. studenog 1918. iznenadio je Nijemce i preuzeo vlast nad Mariborom i slovenskom Štajerskom. Podnio je regionalnim vlastima nove Države Slovenaca, Hrvata i Srba (SHS). Tada ga je prva slovenska vlada u Ljubljani unaprijedila u generala. Iako se vlada nije složila s tim, general je mobilizirao i ustrojio 4000 pripadnika slovenske vojske s 200 časnika. Ustrojena je Mariborska pješačka pukovnija, prva postrojba regularne slovenske vojske, sa slovenskim zapovjedništvom. Naime, neposredno nakon uspostave Države SHS, Gradsko vijeće najavilo je pripajanje Maribora njemačkoj Austriji, a gradovi Ptuj i Celje također su imali potpuno njemački karakter. Vojnom operacijom 23. studenoga, koja je započela u četiri ujutro i trajala je 47 minuta, Maistrovi borci razoružali su zelenu gardu mariborskih Nijemaca i sljedećih dana zauzeli slovenske gradove do državne granice.

Neodlučna Ljubljana

U Koruškoj nisu imali svog Maistera, niti je slovenska vlada izvršila brzu mobilizaciju kako bi zaštitila granice. Tek je u svibnju 1919. srpska vojska, zajedno s generalom, zauzela južnu Korušku i u roku od nekoliko mjeseci morala se povući zbog nadolazećeg plebiscita.

Povjesničari su jednoglasni u ocjeni da je Maister jedini slovenski vođa koji je uspješno sačuvao slovensko nacionalno područje. Uspio je obraniti Štajersku, Prekmurje i dio Koruške unatoč vanjskim vojnim pritiscima i neodlučnosti službene Ljubljane, što je jedan od razloga gubitka Koruške i Primorske.

Prisilna mirovina

General Rudolf Maister (1874. Kamnik - 1934. Unec) prisilno je umirovljen nekoliko godina nakon ujedinjenja Države SHS i Srbije u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca pod nejasnim okolnostima. Godinama je posvetio smrt poeziji.

Na prvoj proslavi u čast novog praznika, premijer Janez Janša rekao je da će Štajerska, Koruška i Prekmurje biti izgubljene bez konsolidacije sjeverne granice. Premijeru je važno da država ne slavi samo događaje koji su se dogodili u Ljubljani, već i u drugim dijelovima Slovenije, "budući da smo u rujnu vratili dug Primorske vjernosti Sloveniji", podsjetio je. U vrijeme kada su velesile pokušavale teritorijalno umanjiti Sloveniju, nisu svi slovenski državnici bili na visini zadatka, Janša je opisao situaciju na kraju Prvog svjetskog rata. Jedan od rijetkih koji je bio sposoban i imao viziju bio je vojnik i pjesnik Rudolf Maister, istaknuo je. Maister je 1. studenog 1918. zauzeo većinu mariborskih vojarni u ime nove države Slovenaca, Hrvata i Srba i poslao njemačke časnike i vojnike iz grada, nastavio je premijer. 23. studenog razoružao je još 1500 ljudi njemačke gradske garde i sa slovenskom vojskom počeo zauzimati slovenska mjesta do sjeverne državne granice, objasnio je Janša. "Okupacija ovog dijela slovenskog nacionalnog pograničnog područja u Koruškoj i Štajerskoj bila je ostvarena činjenica koja je također prošla Parišku mirovnu konferenciju, a prijedlog za plebiscit nije prihvaćen."

Podijelite s drugima

Tino Mamić

Povezani članci